U okviru programa Helem Nejse Talent Akademije, u modulu Grafički dizajn i animacija, imamo priliku ugostiti jednog od najzapaženijih vizuelnih umjetnika s Balkana — Vanju Vikala, poznatog pod pseudonimom Linnch. Vanja Vikalo je crnogorski reditelj animacije i vizuelni umjetnik, prisutan na međunarodnoj umjetničkoj i muzičkoj sceni od 2005. godine. Njegov rad odlikuje prepoznatljiv vizuelni stil koji balansira između eksperimentalne estetike i narativne jasnoće, a temelji se na snažnoj emotivnoj ekspresiji, ritmu i kontrastu. U svojim radovima Vanja vješto spaja elemente klasične 2D animacije, kolaža, ilustracije i urbane ikonografije, stvarajući slojevite i sugestivne vizuelne priče koje ne ostavljaju publiku ravnodušnom. Kao reditelj animacije, Vanja je sarađivao s nekim od najvećih imena svjetske muzičke scene: Bob Marley, Kanye West (YE), 2 Chainz, Ty Dolla $ign, FKA Twigs, Quavo, Trouble, Jadakiss, Who See, donoseći svakom projektu autentičan i jedinstven vizuelni identitet. Njegov talenat i prepoznatljiv rukopis prepoznali su i brojni globalni brendovi i organizacije, među kojima su Coca-Cola, UNICEF, Samsung, Heineken, HM, VICE, Tuborg, Universal Music Group, Nikšićko Pivo. Vanjini radovi ne ostaju samo na nivou vizuelne atraktivnosti — oni često nose duboke poruke, inspirisane uličnom kulturom, psihodelijom, muzičkim impulsima i političkim komentarom, čime svaki kadar postaje prostor za istraživanje i tumačenje. Na Talent Akademiji, Vanja će podijeliti svoje bogato iskustvo, pristup radu, ali i inspirisati polaznike da prepoznaju moć animacije kao snažnog medija izražavanja i komunikacije. U ovom intervjuu razgovaraćemo o njegovom umjetničkom putu, radu na međunarodnoj sceni, balansu između komercijalnog i autorskog izraza, aktivizmu kroz umjetnost, ali i o njegovoj viziji budućnosti vizuelnih umjetnosti i savjetima za mlade kreativce koji žele ostaviti trag.

Tvoj vizuelni stil balansira između eksperimentalne estetike i narativne jasnoće. Kako si došao do tog spoja i kako ga razvijaš kroz različite projekte?

-Stil nekako evaluira kroz vrijeme i projekte koji su rađeni i on je zasnovan na inspiracijama koje su utjecale na mene u odrastanju. Što se tiče samog izražaja s kojim se sada izražavam, to je prirodan sklop događaja. Trudim se da, ako su to komercijalni projekti, da sa tog brenda ili ako je muzičar, tog izvođača, da izvučem neku ikonografiju, nešto što nije do sada urađeno sa postojećim elementima i da to prezentujem u drugačijem svjetlu nego što je rađeno ranije ranije.

Često ističeš snažnu emotivnu ekspresiju i ritam u svojim radovima. Kako zvuk i muzika utiču na tvoj kreativni proces kada razvijaš animaciju?

-U upravljanju spotova i radu sa muzikom najbitnije mi je da progres animacije prati progres muzike, da se napravi simbioza zvuka i slike.  Pored toga, muzika je za mene uvijek bila klučni dio kreativnog procesa i inspiracije. 

Radio si s velikim imenima svjetske muzičke scene poput Bob Marley i 2 Chainz. Koji je najveći izazov kada kreiraš vizual za već formiran muzički identitet?

-Uvijek pristupam s poštovanjem izvođaču za kojeg radim da pokušam da razumijem taj svijet i njegov izražaj što bolje. Uporno slušam muziku, gledam covere, intevjue i pokušavam da dođem do nekih elemenata koje ću iskoristiti za koncept ili vizuale. Trudim se uvijek da nađem ili smislim motiv koji ima prostora da se razvije u nešto što će postati ikonografija benda ili muzičara za kojeg radim.. 

Tvoja estetika često crpi inspiraciju iz ulične kulture i psihodelije. Šta te trenutno najviše inspiriše u savremenoj vizuelnoj kulturi?

-U posljednje vrijeme najčešće inspiracija dolazi iz filmova, serija, ali naravno i muzike. Iz nekog razloga me mnogo više interesuje istorija muzike i istraživanje aktualne muzike, nego vizualna umjetnost i to je sadržaj koji najviše upijam. Od animiranih stvari, super mi je serija Common Side Effects. Od serija je Adolescence ostavila jako snažan utisak na mene. 

Angažman u komercijalnim kampanjama (Coca-Cola, UNICEF, Samsung) traži drugačiji pristup od umjetničkih projekata. Kako održavaš autentičnost u komercijalnim radovima?

-Imao sam sreću da me te kompanije angažuju zbog stvari koje radim za sebe. Naravno, u radu sa brendovima moram da uzmem u obzir principe, estetiku, kolorit i način izražavanja tog brenda. Trudim se da, kada radim na komercijalnim projektima, art direkcija bude zabavna i da režija ima kreativan twist, jer na kraju, to me lično inspiriše da radim. 

Animacija je često doživljavana samo kao tehnička disciplina. Kako vidiš ulogu animacije kao sredstva za društveni ili politički komentar?

-Takođe, česta je zabluda da je animacija isključivo za djecu. Ingnoriše se čitava grana ozbiljne animacije. Mislim da autori kao što su Silvian Chomet, Hayao Miyazaki, Satoshi Kon, Alberto Mielgo, pokazuju širinu, ozbiljnost i mogućnosti animacije kao mediuma, čak na momente prevazilazeći tehnička i estetska ograničenja igrane forme. Ja lično nisam radio mnogo stvari koje se bave socijalnim pitanjima kroz animaciju, osim projekta za Unicef, ali jesam kroz ilustraciju. Animacija je dobra forma jer se može napraviti zabavan, ali i edukativan sadržaj, kojim se efikasno mogu prenijeti poruke. 

Koji projekat smatraš prekretnicom u svom profesionalnom razvoju i zašto?

-Rekao bih da je to spot za Who See pod nazivom Dinamida, jer je to prvi spot koji sam režirao. Mnogo opcija se otvorilo poslije objavljivanja tog spota. Takodje, dobili smo nagradu Split Spot Festivalu. Nije bilo finansijski isplativ, jer se sponzor povukao, ali to na kraju nije bitno šta je kasnije projekat pokrenuo. To je bilo prije 11 godina i mislim da sam od tada režirao preko 50 animacija različitog trajanja.

Na Helem Nejse Talent Akademiji vodiš radionicu na programu Grafički dizajn i animacija. Šta smatraš najvažnijom vještinom koju želiš prenijeti mladim autorima?

-Volio bih da im približim principe animacije kroz jednu zabavnu vježbu. Učesnici će osmisliti karaktera pogodnog za animaciju i napraviti jednostavnu animaciju, zasnovanu na unaprijed definisanom pokretu.

Crnogorska i regionalna scena vizuelnih umjetnosti se ubrzano razvija. Gdje vidiš prilike za mlade umjetnike iz ovog prostora na globalnom tržištu?

-Ima dosta ljudi koji su imali velike uspjehe na internacionalnom tržištu u kreativnim industrijama, tako da, ako radiš kvalitetno, ima nade da to neko prepozna. Potrebno je biti proaktivan, ulagati trud u promociju i najbitnije, dosta strpljenja.